Učenica VII/3 razreda Osnovne škole „Narodni heroj Savo Ilić“ u Dobroti, Đeljana Ibraimi, svojim obrazovanjem i željom za napretkom se bori protiv društvenih predrasuda prema pripadnicima romske nacionalnosti.
Vodi se idejom da je obrazovanje ključno i da je podrška roditelja/staratelja na tom putu od suštinske važnosti.
Sa ocem, bakom i dva brata živi u barakama bivšeg Prvoborca u Dobroti. Upravo je od bake bila podstaknuta da ne prekida školovanje i da se zauzme za sebe. Pratila je od prvog dana polaska u školu do samog ulaza zgrade, starala se da bezbjedno i na vrijeme stigne, čekala i stajala pred vratima kada u Kotoru krenu jake kiše i južina. Pomagala joj je i u izradi domaćih zadataka.
Đeljana je slabovida, što joj znatno otežava svakodnevicu, samim tim i boravak u školi.
“Imam smanjenu vidnu oštrinu i naočare nosim odmalena. Problem mi predstavlja gledanje sitnijih slova i brojeva, jer to moram raditi pod određenim uglom”, priča nam Đeljana koja, uprkos tome, ima zavidno školsko postignuće.
Učiteljica Jelena Blagojević nam otkriva da je njena učenica svoj put ka uspjehu od prvog dana  olakšala redovnim pohađanjem nastave, pažljivim slušanjem  predavanja i obavljanjem zadatog. 
“Moj prvi susret sa Đeljanom odigrao se njenim upisom u prvi razred, kada sam preuzela generaciju 2016/2017. godine. Prihvatala  je individualne, grupne zadatke i uspješno ih rješavala. Vrijedno je radila i nije zaostajala u odnosu na druge učenike/ce”, kazala je Blagojević.
Kako bi je još više podstakla, prilagođavala joj je nastavne materijale i kreirala ih po njenim individualnim karakteristikama.
“Đeljana je iskazivala veliku želju za opismenjavanjem. Time je sticala dodatnu motivaciju, samopouzdanje i svakodnevno primjenjivala naučeno. Između nje i druge djece vladao je drugarski odnos i u odjeljenju se, kako sam uvidjela, uvijek osjećala prijatno. Sigurna sam da je nakon pet godina našeg druženja većinu savjeta usvojila, što je pokazala odličnim uspjehom u višim razredima”, ispričala nam je Blagojević.
Razredna starješinka Vladana Bubanja ističe da je njena učenica tokom nastave marljiva, da pažljivo prati izlaganje nastavnika i blagovremeno završava zadatke. Primjer je svima u odjeljenju i u školi, zbog čega izaziva divljenje, kako kod svojih vršnjaka, tako i kod svojih nastavnika”, navodi Bubanja.
Posvećenost brojevima i računskim operacijama, a naročito koncentracija od prvog do posljednjeg minuta časa Đeljani, između ostalog, omogućavaju da zablista iz matematike. Na nedavnom pismenom zadatku osvojila je maksimalan broj poena.
“Njena pažnja ne popušta ni jednog trena. Usmjerena je na ono što radimo i uvijek daje najviše kada treba nešto samostalno odraditi. Na početku svake školske godine je u potpunosti spremna za nove aktivnosti. Tome svjedoče uredno umotane knjige, sveske i kompletiran pribor za rad. Tiha, staložena, uvijek s blagim osmjehom i kao da svakog trenutka pazi da joj neka informacija ne promakne”, rekla nam je nastavnica matematike, Dijana Milošević. Saznali smo i da je Đeljana ove godine dobila nagradu-za najpažljiviju učenicu od svih kojima njena nastavnica predaje.
Direktorka dobrotske osnovne škole, Smiljana Lazović, napominje da se svim učenicima/cama pristupa individualno, u skladu sa njihovim potrebama, interesovanjima, znanjem i vještinama koje posjeduju.
“Briga škole, konkretno prema učenicima RE populacije, odnosi se prvenstveno na podsticaj da što redovnije pohađaju nastavu, kao i na nastojanje da se funkcionalno opismene. U našoj obrazovnoj ustanovi imamo trinaest Roma i Romkinja. Učimo ih o važnosti obrazovanja i ovladavanja životnim vještinama, kako bi imali veće  mogućnosti za njihov bolji položaj i društveno umrežavanje”, naglašava Lazović i napominje da se u školi često obavlja savjetodavni rad.
“Dešava se, recimo, da učenici romske zajednice u starijim razredima osnovne škole pišu samo štampanim slovima i da nisu na nivou znanja koje je potrebno za razred koji pohađaju. Tako loši obrazovni rezultati uzrokovani su najprije neredovnim pohađanjem nastave. Svjedoci smo da Romi/kinje i Egipćani/ke u Crnoj Gori spadaju u grupu koju, pored ostalog, karakterišu prekidanje ili nenastavljanje obrazovanja, a siromaštvo i troškovi su još uvijek visokorangirani razlozi. Zato je važno da se ovom pitanju posveti posebna pažnja, kako u duhu potrebe za solidarnošću i poštovanju EU standarda, tako i iz razloga što se efektivnom socijalnom  i obrazovnom inkluzijom Roma i Egipćana  jača čitavo društvo”, saopštila je Lazović.
Podrška koju Đeljana dobija u svojoj školi joj, naglašava, mnogo znači.
“Od vršnjaka/inja imam svesrdnu pomoć. Uviđavni su i susretljivi. Trudim se da njihove rođendane i praznike čestitam, a i oni moje ne zaboravljaju. Uz prihvatanje različitosti i maksimalnu podršku, uvidjela sam svoju snagu, ali i naučila više o svojim pravima i obavezama”, dodala  je Đeljana.
Podsjeća da sa drugarima/cama iz odjeljenja: Jovanom Nikolić, Talijom Hofman, Mihailom Stanišićem i Robertom Perušinom provodi najviše vremena. Kada odgovaraju pred tablom, nerjetko se oslanjaju na njenu pomoć.
“Ne zaklanja rukom zadatak kada hoćemo da prepišemo od nje. Na časovima se trudimo da  i mi njoj uvijek budemo pri ruci, a na odmoru se zabavljamo, dogovaramo naredne susrete i slušamo muziku. Posebno se radujemo časovima hora. Njih ne propuštamo”, rekli su naši sagovornici.  
Đeljana bi u budućnosti voljela da predaje matematiku. Druga opcija je da izuči frizerski zanat. Na tom putu do “one zvijezde prave, zvijezde plave” će joj, kaže, biti potrebno mnogo snage i volje, ali neće odustati.
“Želim svima da pokažem da, uz ponos na svoj romski identitet, mogu biti nosteljka pozitivnih promjena u vlastitoj zajednici. Tako mogu osnažiti i druge Rome/kinje da ne napuštaju školu, istraju u postizanju visokih ciljeva u obrazovanju, ostvaruju ravnopravnost i slobodniji život”, poručila je Đeljana.
U Kancelariji za prevenciju bolesti zavisnosti i zaštitu prava manjina, pri Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, saznajemo da osnovne škole na području grada trenutno pohađa sedamdesetak mališana romske i egipćanske populacije. Djeca uglavnom redovno pohađaju školu. Međutim, od ključnog značaja je, kako su nam kazali, angažovanje medijatora koji govore romski i albanski jezik, budući da je jedan od problema upravo i jezička barijera.

Tekst: Sanja Čavor
Foto: Radio Kotor